EU fondovi i savjetovanje

U financijskom razdoblju 2014.-2020. za RH je iz Europskih i investicijskih (ESI) fondova
na raspolaganju je ukupno 10,676 milijardi eura.
Potpore mogu značajno ubrzati rast i razvoj tvrtke, no bitno je prepoznati natječaj koji poduzetniku odgovara
u datom trenutku i koji se uklapa u njegovu poslovnu strategiju i planove razvoja.

Najnovije s facebooka

CISEx

Porezna reforma u ovakvom obliku dodatno komplicira porezni sustav te narusava odnose u svakoj tvrtki. Vise o temi donosi CISEx

CISEx OSVRT NA PRIJEDLOG NOVOG KRUGA POREZNE REFORME Dočekali smo službenu prezentaciju Vlade na temu novog kruga poreznog rasterećenja. Sve je ovo još uvijek u fazi prijedloga, bit će eSavjetovanje, tek ćemo vidjeti kako će na kraju izgledati provedba. No, za sada možemo iznijeti sljedeće stavove upravnog odbora CISEx-a: 1. Suludo je da ostaje mjera smanjenja opće stope PDV-a na 24% od 2020. Smatramo da je to 2 milijarde kuna rasprčkanih umjesto da su usmjerene na sveobuhvatnije i pametnije rasterećenje troškova rada 2. Predložene mjere oslobođenja poreza na dohodak za one do 25 godina i za 50% smanjenje poreznih stopa za one do 30 godina smatramo iznimno lošim načinom rasterećenja rada: - poslodavci ugovaraju bruto placu s radnicima. Kad i ako ova mjera zaživi, svi poslodavci imaju istog trena pritisak svih radnika preko 30 godina da se povećaju place. Radnicima u pravilu nije bitno koliki je trosak poslodavca, bitan im je njihov neto dohodak. Kad osoba kojoj si nadređen ima vecu neto placu od tebe - nezadovoljan si. Ovo ce rezultirati ogromnim organizacijskim problemima i izazovima, a u IT sektoru su izazovi kadroviranja ionako visoki. Nastat ce novi pritisak onih preko 30 da ih se zaposljava preko pausalnih obrta. Koliko ce tu drzava izgubiti na porezima i doprinosima? Samo u zadnjih 30 mjeseci osnovano je preko 2100 obrta u IT sektoru (ugl “pausalnih”). - Iz gornjeg proizlazi da je ovo perfidan način da se povećaju plaće svima- na silu a ne zato što imamo ekonomsku računicu i realne mogućnosti. Hrvatske tvrtke prosječno imaju profit od 3% prihoda što je puno premalo i za održati stvari kakve jesu. U IT sektoru neto marža je oko 8,5%. To znaci da u biti 11 mjeseci prihoda pokriva troškove, a onda u prosincu tek ostvarujemo dobit. A prihodi jednog mjeseca su u pravilu uvijek u potraživanjima. Dakle, ovakva prisila na dizanje plaća ne može biti održiva. No, do parlamentarnih izbora ce izdržati, a Vlada ce se moci pohvaliti jos vecim rastom placa kao direktnom posljedicom njihovog rada 😉 - mjera je diskriminirajuca. Također, najbolje ce proci oni rođeni u siječnju (koriste mjeru jos cijelu tu godinu u kojoj navrsavaju nesretni broj godina) dok ce oni rođeni u prosincu godinu dana krace moci uzivati blagodati poreznog rasterecenja (gleda se godina rođenja ne datum, Ministar ne zeli ljudima bas na rođendan smanjiti placu) - Ovo beskrajno komplicira racunovodstveno- porezni sustav. To uvijek nosi i visoke troskove. Apeliramo na jednostavne mjere, flat rate porezna stopa ista za sve (ako ne ide posebno rasterecenje za IT 😉). Koliko ce uopce ljudi nakon ovoga placati porez na dohodak? Vec sada znacajan postotak nije u poreznim šjarama zbog, opet kompliciranog, nehanizma osobnih odbitaka. Flat rate 15%! Zaključno, realizacijom ove mjere: - Poslodavci koji nece moci povecati place zaposlenicima preko 30 godina, imat ce ozbiljan problem - Proracun ce ubrati vise poreza na dohodak, doprinosa itd jer ce mnogi poslodavci na ustrb profita i ulaganja povecati place onima koji nemaju nikakve olaksice kako bi osigurali pravednost primanja prema radnim obvezama i ucincima. Nepravdu oporezivanja prema dobi koju nanosi Vlada, morat ce ispraviti poslodavci - U RH ce biti jedna nova ugrožena manjina - ljudi koji placaju porez na dohodak! Mozemo ga stvarno i skroz ukinuti. 3. Ipak, veseli što smo nakon xy godina što uporno tražimo neoporezive “perkove” za radnike, izgleda napokon to i dočekali!!! Novi neoporezivi primici prema prijedlogu; - trošak smještaja za sve radnike na temelju vjerodostojne dokumentacije i trošak prehrane do 12.000 kn za sve radnike na temelju vjerodostojne dokumentacije kn ili novčana naknada za smještaj i prehranu do 5.000 kn - naknade za podmirivanje troškova korištenja ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam do 2.500 kn - troškovi redovne skrbi djece radnika predškolske dobi na temelju vjerodostojne dokumentacije - troškovi dodatnog i dopunskog ZO na temelju vjerodostojne dokumentacije - neoporezivog iznosa tuzemnih dnevnica za službena putovanja sa 170 na 200 kn 4. Pozitivno je i uvodenje stope od 12% poreza na dobit za tvrtke do 7,5 mil kn prihoda. Kazu da je to 93% tvrtki. Opet se pitamo- zasto ne pojednostaviti i svima staviti tu stopu.

6 likes ⋅ 3 weeks ago

CISEx

Inovacije u S3 područjima- natječaj otvoren! Dragi svi, evo obavještavamo da se napokon i to dogodilo, valjda se čekalo da temperature premaše 35C, ali evo što je tu je. Dajte..

CISEx Dolaskom ljetne žege, stigli su i dugo očekivani natječaji za istraživanje, razvoj i inovacije! 1. Inovacije u S3 područjima - natječaj danas otvoren s rokom prijava 15.11.2019. (rang lista) https://efondovi.mrrfeu.hr/MISCms/Pozivi/Poziv?id=f06e5874-b387-43a6-b487-d8367d3250f4 Grantovi do 20 mil HRK po projektu za inoviranje procesa i organizacije poslovanja a u cilju usješne komercijalizacije inovativnih razvijenih proizvoda ( u skladu sa Strategijom pametne specijalizacije) 2. IRI faza 2 je na eSavjetovanju, CISEx je stavio priličan broj komentara.Pogledajte i dopunite što mislite da je potrebno. https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=10908

1 likes ⋅ 1 month ago

Rimac Automobili dobili 62 milijuna kuna poticaja

Rijetko se hvalimo, ali napravit cemo iznimku- sve ove projekte financirane iz EU fondova (te dodatno projekte za fiskalne olaksice i dobiveni SME instrument koji u tekstu nisu navedeni)..

Rimac Automobili dobili 62 milijuna kuna poticaja index.hr TVRTKA Rimac Automobili ostvarila je potporu kroz različite programe agencije HAMAG-BICRO u ukupnom iznosu od 62 milijuna kuna, najvećim dijelom iz EU fondova.