Analiza poslovanja IT sektora za 2021.godinu

Pročitajte članak na web portalu MREŽA

Analiza se odnosi isključivo na tvrtke NKD-a J62 u sustavu poreza na dobit čija su financijska izvješća dostupna na javnim servisima u trenutku ove analize, te ne obuhvaća obrte, osim onih u sustavu poreza na dobit.

Evo nekoliko bitnih informacija o strukturi poduzetnika u J62 za 2021.godinu, potrebnih za bolje razumjevanje rezultata poslovanja:

• Ukupni broj poduzetnika: 5.069 (513 više nego u 2020.; 788 više nego u 2019.)
• Prosječni broj zaposlenika: 5 (isti već godinama)
• Poduzetnici koji posluju s dobiti: 77% (75% u 2020.), s gubitkom posluje 23% IT poduzeća
• Broj poduzeća izvoznika: 2.149; 42% tvrtki; u 2020. je bilo 39% tvrtki s evidentiranim izvozom
• 443 IT poduzeća (8,8 % ukupnog broja) zapošljavaju prosječno 11 i više ljudi (u 2020. je bilo 395 takvih poduzeća; 8,6%), te u ukupnim rezultatima J62 sektora ostvaruju:
  • 74,4% ukupnih prihoda IT sektora (74,8% u 2020.), 76% ukupnog izvoza (78% u 2020.) te 70% ukupnog broja zaposlenika (69% u 2020.).
  • Među njima je svega 29 gubitaša (u 2020. ih je bilo 32 uz manji broj tvrtki), a u ukupnoj neto dobiti sektora sudjeluju sa 58% (60% u 2020.)
  • 370 poduzeća od 443 imaju evidentirane prihode od izvoza (u prethodnoj godini je bilo 330 izvoznika u ovoj skupini)
  • Generatori su istraživanja i razvoja novih proizvoda i usluga; uz napomenu da se na jedno društvo odnosi veliki dio tog ulaganja
• Od ukupnog broja firmi koje su predale financijske izvještaje u NKD-u J62 (5.069 tvrtki), čak 1.332 tvrtke nemaju zaposlenika, 1.854 tvrtke ima jednog zaposlenog, a 1.385 tvrtki ima 2-9 zaposlenika.

Prihodi IT sektora u 2021. dosegli su 17,3 milijardi kuna uz izvoz od 7,2 milijarde kuna. Izražen daljnji rast profitabilnosti i otvoreno gotovo 3.000 novih radnih mjesta (u 2020. je bilo 1.400 novih radnih mjesta).
U nastavku dajem analizu ključnih pokazatelja poslovanja, ukupno za J62, ali i prema veličini tvrtki obzirom na broj zaposlenika prema satima rada.
Uobičajeno u dosadašnjim analizama, postotni rast izvoza top 100 IT izvoznika u pravilu je bio i rast izvoza cijele skupine J62. No, ne i prošle godine u kojoj su apsolutne zvijezde tvrtke do 20 zaposlenika. To je ujedno i kategorija koja je najviše bila pogođena u COVID 19 krizi pa je nadoknadila u 2021. godini. Rast im je stvarno spektakularan pa ove godine iznimno analizu radim prema veličini tvrtki, obzirom na broj zaposlenika.

Tablica 1: J62 u brojkama

Izvor: InfoBIZ, FINA, Konter;  Obrada: Tajana Barančić, Astra poslovni inženjering

Tablica 2: J62 prema veličini poduzetnika (kriterij: broj zaposlenika)

Izvor: InfoBIZ, FINA, Konter;  Obrada: Tajana Barančić, Astra poslovni inženjering

Tablica 3: Učešće tvrtki prema broju zaposlenika u ukupnom J62

Izvor: InfoBIZ, FINA, Konter;  Obrada: Tajana Barančić, Astra poslovni inženjering

Izvoz sudjeluje s 43,3% u poslovnim prihodima, u apsolutnom iznosu je rastao za cca 1,8 milijardi kuna, a godinu ranije za 700 mil kn. Rekordan rast izvoza od 35%!
U razdoblju do 2017. godine izvoz IT sektora raste za cca 350-400 mil kn godišnje, dok se udio izvoza u prihodima od prodaje zadržavao na oko 30%. U 2018. je ostvaren solidan pomak na bolje (33-34%), u 2019. je udio izvoza u prihodima od prodaje iznosio 36%, u 2020. je taj pokazatelj 38,6%, a u 2021. godini udio izvoza u prihodima je 43,3%. Prihodi od izvoza po zaposleniku su rasli 19% (286 tis kn po zaposlenom).
Rast izvoza TOP 100 IT izvoznika u 2021. iznosio je 33,5% (popis u prilogu na kraju teksta), a za biti na toj listi bilo je potrebno ostvariti prihod od izvoza od 14 milijuna kuna. Za usporedbu, u 2020. je bilo dovoljno imati izvoz od 11 milijuna kuna da biste se našli na popisu TOP 100. Ovih 100 tvrtki ostvaruje 64% ukupnog izvoza sektora J62.
No, 2021. godinu su, unatoč ovako respektabilnim rezultatima i rastu „velikih izvoznika“, obilježile tvrtke do 20 zaposlenika (18 ih je i u TOP100) koje su ostvarile rast izvoza od 49% (firme od 0-9 zaposlenika), odnosno od 50% (firme od 11-20 zaposlenika).
Vrlo je zanimljiv podatak da su najveći postotni rast izvoza od 104% ostvarile tvrtke s jednim zaposlenikom, vjerujem da je dio uzroka u „prebacivanju“ poslovanja s paušalnih obrta (koji nisu nikad bili dio analize jer njihovi podaci nisu javno objavljeni). IT tvrtke s jednim zaposlenim su sudjelovale u ukupnom izvozu s 5% u 2020. godini, dok su u 2021. dostigle 8% ukupnog IT izvoza. Ujedno im se i značajno povećao broj, za čak 37% u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupni prihodi su rasli za 19% na razini sektora, dok je rast prihoda tvrtki do 9 zaposlenika bio 23%, a tvrtke s 10-20 zaposlenika rasle su prihodima za ogromnih 31%.
Najmanje su rasle tvrtke s 50-99 zaposlenika, a potom one s 21-49 zaposlenika.
Poslovni prihodi sektora su rasli 20%, kao i prihodi od prodaje. Prihodi od prodaje po zaposlenom su napokon porasli za 5% (u prethodnim godinama je rast bio neznatan).
Sve je veći broj tvrtki u pretežito stranom vlasništvu te takve tvrtke ujedno bilježe veći rast prihoda od prodaje, kao i od izvoza. U ukupnim prihodima od prodaje, prihodi od prodaje unutar grupe (u pravilu je „grupa“ inozemno povezano društvo) iznose 22% u 2021., dok je u 2020. to bilo 19%. U 2021. rast prihoda od prodaje unutar grupe (u pravilu ino prihodi) je iznosio 33%, dok su prihodi van grupe rasli stopom od 17% (prosječno je ukupni prihod od prodaje rastao 20%). Riječ je, u pravilu, o 2 tipa tvrtki u stranom vlasništvu: a) tvrtke koje su originalno bile u hrvatskom vlasništvu pa se zbog investicija ili širenja na vanjska tržišta osnovalo društvo u inozemstvu koje je postalo tvrtka-majka; b) R&D razvojni centri stranih kompanija.

Profitabilnost raste.  Neto marža u 2021. na razini sektora iznosi 12,5%, dok je godinu ranije bila 11,4%.  Najvišu profitabilnost imaju tvrtke s jednim zaposlenikom (što je logično jer nemaju realnu strukturu troškova, a plaće su minimalne „direktorske“). Tvrtke s 2-9 zaposlenika imaju neto profitnu maržu od 17,8% što je rast u odnosu na 2020. kad je ista iznosila 16%. Najveći rast neto profitne marže bilježe tvrtke s 10-20 zaposlenika (s 10% na 13%) te one s 21-49 zaposlenika (s 8,3% na 11%). Zanimljivo, pad neto marže imaju najveće tvrtke sa 100 i više zaposlenika (sa 8,2% na 6,8% u 2021.), no EBITDA im je stabilna na 13% u obje godine stoga nema razloga za zabrinutost. Na razini sektora EBITDA je rasla sa 16,7% na 18,9% (rast od 7%).
U strukturi troškova došlo je smanjenja učešća troškova prodane robe, dok učešće troška plaća ostaje na istoj razini od 28% u prihodima (podatak ne sadrži neoporezive isplate i ostale troškove osoblja).
Neto dobit po zaposleniku je rasla 16% u odnosu na prethodnu godinu te je iznosila 88 tisuća kuna.

Plaće i dalje rastu, značajno je povećanje neoporezivih isplata radnicima te je otvoreno dvostruko više novih radnih mjesta nego prethodne godine.
Prosječna neto plaća u 2021. u sektoru je iznosila 9.848 kn prema podacima iz financijskih izvještaja GFI-POD, odnosno 10.549 kn prema podacima DZS-a (iz JOPPD obrazaca). Vjerujem da je podatak iz JOPPD obrazaca točniji pa ćemo se voditi njime. Prema istim podacima, prosječna neto plaća u 2020. je iznosila 9.660 kn pa je riječ o rastu neto plaće za 9%.  Prosječna bruto 2 plaća je rasla za 6%. Neto plaća raste većom brzinom primarno zbog zapošljavanja mladih do 30 godina na koje se ne plaćaju doprinosi na plaću.
Prema podacima iz objavljenih GFI POD-ova, rast neto plaća je oko 7,8%, dok je rast bruto plaće oko 6%.
Visina neto plaće prema veličini tvrtki je vidljiva u tablici 1. Očekivano, najniža je u tvrtkama s jednim zaposlenikom koji je najčešće direktor i vlasnik te isplaćuje minimalnu plaću prema direktorskoj osnovici za doprinose. Plaće su veće što je tvrtka veća, odnosno, realnije su jer manje do izražaja dolaze niske plaće suvlasnika. Stoga, kad govorimo o realnoj visini plaća u IT sektoru, ne trebamo gledati prosjek sektora već se bazirati na plaćama kakve su u tvrtkama  s većim brojem zaposlenika.
U 2020. je došlo do zadrške u zapošljavanju pa je ukupni broj zaposlenika porastao za svega cca 1.400, odnosno za 7%, dok je u 2021. rast broja zaposlenika iznosio 14% (+3.000 ljudi). Najveći rast broja zaposlenika se dogodio u tvrtkama sa 100 i više zaposlenika koje su povećale zaposlenost za visokih i apsolutno natprosječnih 26%, bit će zanimljivo vidjeti kako se to odrazilo na njihovo poslovanje u 2022. godini.
Zanimljivo je da čak 28% ljudi zaposlenih u IT sektoru radi u 38 tvrtki s 100+ zaposlenika (Tablica 3).
Potrebno je napomenuti da uz navedene prosječne plaće poslodavci isplaćuju i neoporezive isplate koje iznose prosječno godišnje gotovo 14.000 kn po zaposleniku.

Neto dobit i prosječna efektivna porezna stopa
Efektivna stopa poreza na dobit je za IT sektor iznosila svega 9,6%, a godinu ranije 12,8%, dok je u 2019. porez na dobit prosječno u IT sektoru iznosio 14,3%.
Na smanjenje poreznog opterećenja je, naravno, utjecala promjena porezne politike i uvođenje stope od 10% poreza za firme s prihodima do 7,5 mil kn (prije je bilo 12%). Tvrtke sve više koriste umanjenja poreza na dobit sukladno o Zakonu o poticanju ulaganja i Zakonu o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte o kojima vrlo često pišem i podsjećam na tu mogućnost. U budućnosti očekujem povećanje efektivne porezne stope kada veliki poduzetnici iz Zagreba iskoriste olakšice koje su dobili, obzirom da nove projekte na području Zagreba i za istu djelatnost više neće moći prijavljivati prema Zakonu o poticanju ulaganja. Nadam se da ste slušali i čitali što sam pisala i na vrijeme, prije 01.01.2022., prijavili i započeli nove projekte ulaganja. Za mikro, male i srednje IT poduzetnike nema nikakvih novih ograničenja, a intenziteti potpora su viši nego prije.

Izazov umjesto zaključka
Lani sam ovu kolumnu s analizom rezultata za 2020. zaključila rečenicom: „Očekujem da će ova godina biti stvarno jako dobra i da ćemo moguće i nadoknaditi što smo sporije rasli u 2020.“ Vjerujem da se slažemo da je tako i bilo.

Ovu kolumnu ću završiti stavljajući pred sve nas jedan izazov:
Izvoz se gotovo udvostručio u odnosu na 2018. (rast 86%), stoga vjerujem da smo upravo sada, sredinom 2022.godine, ostvarili udvostručenje izvoza u odnosu na 2018. godinu. Mislim da je realno ako kažemo da bi nam trebalo 4 godine za to da nije bilo usporavanja rasta uslijed COVID19. Također, veseli me da smo se približili milijardi EUR-a izvoza i da to dostižemo u ovoj godini.

Pitanje za sve: Možemo li to ponoviti u iduće 4,5 godine i 2026. godine ostvariti 2 milijarde EUR izvoza? Ja stvarno vjerujem u vas, bit će to i prije.

PS: Uz to što vjerujem u vas, imam još jedan podatak koji će značajno pomoći u ostvarenju cilja: Ericsson Nikola Tesla d.d. je promijenio djelatnost u 04/2022 u J62.01 (već godinama pišem da nije uključen u analizu jer ima drugu djelatnost, iako se bavi s J62) pa ćemo njegovih 1,11 milijardi izvoza koliko su imali u 2021. pribrojiti iduće godine kad mu fin. podaci budu objavljeni u kategoriji J62. Dobro nam došli Ericsson!

Prilog: TOP 100 IT IZVOZNIKA (J62)

Napomena: moguće da je netko izostavljen ako nema dostupnih podataka

Pročitajte članak na web portalu MREŽA