Zakon o poticanju ulaganja (ZPU) i Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (R&D potpora) dva su zakona putem kojih se može ostvariti značajno smanjenje pa i oslobođenje poreza na dobit. Mehanizam djelovanja im je različit, kao i uvjeti korištenja i tip investicija koje potiču. Dodatno, postoji i Zakon o turizmu kroz koji su uređene porezne olakšice vezano uz ulaganja u djelatnosti smještaja, pripreme hrane i pića , putničkih agencija te iznajmljivanja plovila. U ovom tekstu se koncentriramo na ZPU i R&D potporu.
Zakon o poticanju ulaganja (ZPU)
Fiskalne poticajne mjere kroz ovaj Zakon i njegove prethodne inačice imamo već dugi niz godina. Zakon o poticanju ulaganja daje mogućnost umanjenja stope poreza na dobit od 50%-100% na razdoblje do 10 godina, izuzev mjere za mikro poduzetnike u kojoj je korištenje do 5 godina. Riječ je o regionalnoj potpori s različitim maksimalnim intenzitetima ovisno o regiji poduzetnika i ulaganja te o veličini poduzetnika (od 25-80%). ZPU se odnosi na prihvatljive djelatnosti/sektore, od kojih izdvajamo proizvodne djelatnosti, ICT, kreativne djelatnosti (dizajn, arhitektura itd) te inženjerstvo. Također, ZPU pruža mogućnost novčanih potpora za otvoreno radno mjesto, za usavršavanje i edukaciju, dodatne potpore za radna mjesta u radno intenzivnim projektima ulaganja, potpora u novcu za kapitalna ulaganja pod određenim uvjetima itd.
Ima više mjera za korištenje porezne olakšice, a ovo su uvjeti minimalnog ulaganja u razdoblju od 3 godine:
– ulaganje od 50,000€ u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu i 3 nova radna mjesta za mikro poduzetnike; umanjenje stope poreza na dobit za 50%; ali je korištenje na samo 5 godina
– ulaganje od 50,000€ u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu i 10 novih radnih mjesta za centre za razvoj informacijsko-komunikacijskih sustava I softvera – posebno krojena mjera isključivo za IT sektor (razvoj softvera i programiranje); umanjenje stope za 50%
– ulaganje od 150,000 € do 1 mil € i 5 novih radnih mjesta; 50% umanjenje porezne stope
– ulaganje veće od 1 mil € do 3 mil € i 10 novih radnih mjesta: 75% umanjenje porezne stope
– ulaganje veće od 3 mil € i 15 novih radnih mjesta: 100% umanjenje porezne stope
– potpore za modernizaciju traže ulaganja u automatizaciju proizvodnje, ali ne traže povećanje broja radnih mjesta, pa se za ulaganja od 500.000,00 do 1.000.000,00 € smanjuje porezna stopa za 50%, 1-3 mil € za 75% i preko 3 mil € za 100%
Prijedlogom Izmjena ovog Zakona, koje još nisu službeno donesene, povećavaju se iznosi novčanih potpora za nova radna mjesta, smanjuju se stope nezaposlenosti za ostvarenje tih poticaja i to se sve primjenjuje, nakon što se Zakon donese, na projekte koji su započeli u 2024.godini, što je dobra vijest. Malo manje dobra vijest je da se ograničava u nekim segmentima korištenje porezne olakšice, s tim da je bitno naglasiti da je to bilo neizbježno uskladiti zbog pristupa OECD-u i međunarodnih pravila igre. Naime, ZPU je do sada bio nevjerojatno povoljan i tolerantan u smislu porezne olakšice jer je dozvoljavao primjenu smanjene stope poreza na kompletnu dobit društva, pa i onu koja je nastala iz neprihvatljive djelatnosti ili pak druge prihvatljive djelatnosti koja nije predmetom ulaganja, kao i na onu ostvarenu iz pasivnih prihoda (npr. kamata). Izmjenama Zakona bit će potrebno pažljivo odrediti čime se tvrtka sve bavi, ima li segmente djelatnosti koje možda nisu prihvatljive prema ZPU i potom, ako ih ima, odvojeno računovodstveno pratiti poslovanje prihvatljivih i neprihvatljivih djelatnosti, ili djelatnosti koje su prihvatljive ali nisu predmetom ulaganja, jer će poreznu olakšicu moći primijeniti samo na dobit iz prihvatljive djelatnosti koja je predmetom ulaganja, što će korisnik morati moći pravilno dokumentirati (bit će tu i zajedničkih troškova za koje će biti potrebno odrediti pravilne ključeve priznavanja i dosta drugih komplikacija). Također, iz ukupne porezne osnovice morat će se oduzeti tzv. pasivni prihodi i potom se na ostatak porezne osnovice mogu primijeniti umanjenja porezne stope.
Dobra vijest je da će se ovo primjenjivati, sudeći prema eSavjetovanju, odnosno Q&A na istom, tek za projekte koji počinju u 2025. godini pa poduzetnici koji imaju uvjete i planiraju ulaganja u iduće 3 godine, trebaju razmisliti o prijavi i početku ulaganja do kraja 2024. Početak ulaganja može doslovno biti nabava jednog računala koje je dio ukupnog trogodišnjeg ulaganja. Napominjem da ukoliko se projekt prijavi npr. u studenom i minimalno ulaganje u dugotrajnu imovinu od 50 ili 150 tisuća € se ostvari do 31.12.2024., već za 2024. primjenjujete prepolovljenu stopu poreza na dobit na kompletnu poreznu osnovicu. Također, za veliki broj tvrtki ovo neće imati utjecaj, za sve koji obavljaju samo prihvatljivu djelatnost koja je ujedno i predmetom ulaganja, npr. tvrtka radi samo računalno programiranje.
Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte
Ovaj Zakon potiče ulaganje u istraživačko-razvojne aktivnosti kojima tvrtke žele razviti neki novi inovativni vlastiti proizvod. Bitno je napomenuti da se Zakon ne odnosi na istraživačko-razvojne projekte koje radite po narudžbi klijenata te da je također bitno razlikovati standardan „product development“ od istraživačko-razvojnog projekta (ovo prvo nije predmetom Zakona). I ovaj Zakon ima svoju dugu povijest, jedno vrijeme ga nismo ni imali pa je ponovno donesen 2018. godine no nije baš zaživio u punom smislu riječi jer ga koristi relativno malo kompanija. Razlozi za to su u pravilu relativno mali intenzitet potpore (od 12,5% do 27% je najčešći raspon potpore) te nespretan proces odobravanja godišnjih izvještaja na način da isto često rezultira naknadnom promjenom prijave poreza na dobit, dakle i godišnjih financijskih izvještaja. Ipak, za tvrtke koje ulažu u R&D i imaju dobit, ili je očekuju imati u sljedećih 5 godina, ovaj Zakon, a pogotovo sad nakon najavljenih promjena, je odličan instrument. Zakonom se umanjuje porezna osnovica (ne porezna stopa kao kod ZPU), a ukoliko je umanjenje veće od porezne osnovice za tu godinu, stvarate porezne gubitke koje možete prenositi i kasnije koristiti kroz idućih 5 godina. Najavljenim promjenama (nisu još formalno donesene, nadamo se da neće biti negativnih iznenađenja u zadnji tren), praktički će se udvostručiti intenzitet potpora, godišnja izvješća će se odobriti prije roka za predaju porezne prijave pa neće biti potrebe za izmjenama istih, smanjit će se papirologija, a uvodi se i digitalna platforma za prijavu i provedbu.
Kako funkcionira:
Prijavite R&D projekt, unutar kojeg planirate i nekakav okvirni proračun i troškove te trajanje, projekti mogu trajati do tri godine (izmjenama zakona će biti kroz 3 fiskalne godine, dakle, trajat će maksimalno 36 mjeseci, ovisno kada je početak). Projekt evaluiraju i vanjski tehnološki evaluatori, dakle, mora biti R&D projekt i aktivnosti u skladu s time. Po završetku fiskalne godine radite godišnji izvještaj u kojem obavijestite o napretku R&D aktivnosti te o nastalim troškovima (u pravilu su to plaće najvećim dijelom, flat rate, nešto sitno vanjskih troškova). Zakon ne propisuje kako ćete vi knjižiti troškove razvoja, to je često pitanje pa da pojasnim. Dakle, na korisniku je da u skladu s računovodstvenim politikama i HSFI odnosno MSFI, kapitalizira troškove razvoja ili ih evidentira na rashode, a neovisno o tome kako postupate, jednako primjenjujete ovu potporu i umanjenje porezne osnovice. Prema dosadašnjem Zakonu, poduzetnici su umanjivali poreznu osnovicu za 200% troškova projekta za temeljna istraživanja, za 150% troškova za industrijsko istraživanje i 125% za eksperimentalni razvoj. Intenzitet potpore dobivamo umnoškom tog umanjenja i stope poreza na dobit pa su tako poduzetnici koji su u razredu oporezivanja po stopi od 10% (oni do 1 milijun eura prihoda) imali manji intenzitet potpore (12,5% za eksperimentalni razvoj, 15% za industrijsko istraživanje), a poduzetnici koji imaju poreznu stopu 18% su imali 22,5% intenzitet za eksperimentalni razvoj, odnosno 27% za industrijsko istraživanje.
Predloženim izmjenama Zakona, ovi intenziteti se praktički udvostručuju, jer se udvostručuju postotci umanjenja porezne osnovice s kojima se množe ostvareni troškovi. Sada se porezna osnovica umanjuje za 400% troškova temeljnog istraživanja, 300% troškova industrijskog istraživanja, 250% troškova eksperimentalnog razvoja te 300% troškova studije izvedivosti. No, ovdje treba biti na oprezu jer je riječ o maksimalnim postotcima uvećanja koje neće moći primijeniti svi poduzetnici za svaku vrstu istraživanja jer bi to prelazilo maksimalne intenzitete potpore koje propisuje EU (pogotovo oprez za velike poduzetnike). Matrica intenziteta prema veličini poduzetnika, potencijalnim uvećanjima po više osnova na koje pojedini poduzetnici imaju pravo i vrstama istraživanja postaje dosta kompleksna, a u nastavku dajem primjer olakšice prema najavljenim izmjenama Zakona za malog poduzetnika koji plaća porez po stopi od 18%:
2025. | ||
Prihod | 2 mil | |
Rashod | 1,5 mil | od čega je 150.000 eura trošak industrijskog istraživanja i 150.000 eura eksperimentalnog razvoja |
Bruto dobit (ujedno i porezna osnovica): | 500 tis. | ovo je bruto dobit, a za potrebe primjera recimo da je ujedno i porezna osnovica nakon ostalih umanjenja i uvećanja |
Umanjenje za troškove industrijskog istraživanja (množim sa 300%) | -450 tis. | intenzitet 54% ; 81.000 eura neplaćenog poreza |
Umanjenje za troškove eksperimentalnog razvoja (množim sa 250%) | -375 tis. | intenzitet 45%; 67.500 eura neplaćenog poreza |
Nova porezna osnovica: | -325 tis. | porezni gubici za prijenos idućih 5 godina |
Porez na dobit | 0 | |
Neto dobit | 500 tis. | nema ograničenja vezano za isplatu dobiti |
U ovom primjeru ostvareni su porezni gubici jer je umanjenje porezne osnovice po osnovi R&D projekta iznosilo 825 tis. eura na ostvarenih 300 tisuća eura troškova. U slučaju da je recimo porezna osnovica (bruto dobit) iznosila 1 milijun eura, ostala bi porezna osnovica od 175 tis. na koju bi poduzeće platilo porez od 18% dok preostali dio dobiti ne bi bio oporeziv. Izmjene zakona će se primjenjivati već za projekte započete u 2024., jedino što nemamo još obrasce za prijavu koji bi odgovarali ovim izmjenama, ali moguće je predati nepotpunu prijavu kako bi projekt započeo i kako bi svi troškovi nakon predaje bili priznati, ukoliko projekt bude odobren. Nadamo se da će sve i biti ovako kako izgleda u nacrtu izmjena Zakona jer će ovo postati stvarno odlična mjera za mnoge poduzetnike koji posluju s dobiti, a ujedno ulažu u R&D projekte. Ovo je puno jednostavnije do prijave na EU grantove, puno je veća vjerojatnost da će projekt biti odobren i značajno niža razina inovacije je potrebna u odnosu na kompetitivne grant natječaje.
Kombinacija Zakona o poticanju ulaganja i Državne potpore za istraživačko-razvojne projekte – Ove mjere je moguće kombinirati, poštujući pravila kumulacije potpora i maksimalne dozvoljene intenzitete. Dakle, R&D potpora prvo umanjuje poreznu osnovicu, a ukoliko koristimo i ZPU, onda na tu umanjenu poreznu osnovicu primijenimo umanjenu stopu poreza od npr. 5 ili 9 % (ako imamo umanjenje od 50%).